Bitka na Neretvi

Written by on 2016-12-12

Natpovijesni i metadramski izvedbeni antispektakl – Bitka na Neretvi – je odgovor na potragu za Arhimedovom točkom u svemiru. To je naprasno neprekinut i nedosljedan scenski dijalog dvoje ljudi u potrazi za samim sobom. To je pokušaj promišljanja pojmova i ponuda sreće, emancipacije, slobode, sigurnosti, odgovornosti i budućnosti u doba permanentnog dokidanja i pretpostavljanja dijaloga i smisla. Ta potraga je i zamišljeno i stvarno promišljanje zelene doline suvremenosti u događajnom prostoru-instrumentu scene koja je u mogućnosti promišljati sve. Bitka na Neretvi istovremeno otkriva javne i privatne dileme svojih izvođača, ali i njihove radne, moralne i općenito društvene okoline. To je izvedbeno predavanje koje otvara rješiva i nerješiva pitanja politike, čovjeka i prirode te se uklapa i ne uklapa u jučer, danas i moguće sutra. To je narativ koji govori o stvarnim i izmišljenim likovima i relativnosti njihovih pobjeda i poraza, krećući se nelinearno po liniji povijesti. To je istraživanje koje, spram svoje prošlosti i spram svoga sada, ali i spram potencijalne budućnosti, u dokumentarističkom pristupu sažima skustva stvarnih bitaka, pobjeda i poraza, ali i iskustva snimanja filma o bitci.

Iz kritike:
[U završnici izvedbe, oni grizući glavice luka i natapajući si ponovo oči limunovim iscjetkom, raspravljaju o razlici između autentičnosti i fikcije. Kako god bilo, grozno je gledati taj napad na oči, jer ih ionako nikada ne mogu dovoljno čvrsto zaklopiti… Nakon što pročitaju podatke o filmu, počinju iznicati biografski podaci Bakala i Vukelića povezani sa stvarnim likovima koji su živjeli u doba spomenute bitke. Spominju se autentična obiteljska povijesna zbivanja, a da nikada nismo u potpunosti sigurni koliko tu ima konstrukcije, a koliko pukog opisa. Je li doista svaka kapa na glavi poruka? I kolika nas sjećanje vara? I ne bi li napokon trebalo prekinuti čeprkanje po prošlosti i reći dosta?
Iako bismo mogli o brojnim izvođačkim i redateljskim zahvatima razgalabati do iznemoglosti, ipak mi se najviše sviđa ovaj mali dijalog, gotovo globalna želja svih umornih i pametnih: „Što ti hoćeš?“ „Hoću van iz ovog sranja!“] — Olga Vujović, Oj neretvo, vodo ladna –  Kritikaz, 01. ožujka 2016.

[Ta „potraga za Arhimedovom točkom u svemiru“, kako piše u najavi predstave, neprestana je umjetnička i ljudska opsesija Bakala i Bacača Sjenki da povežu isprekidane silnice naših života, da nas izmire s duhovima prošlosti i da uspostave mir u našim srcima i savjestima. Kroz razgovor ove dvojice aktera, čiji su roditelji i preci moguće u ratu bili na različitim stranama ili tko zna na kojima i zašto, struji želja današnjih tragača da ukrste iskustva i suoče se jedan s drugim. Taj susret na temu „gdje ti je bio ćaća kada je grmjelo“ nije nimalo lak: dvojica glumaca sjede jedan nasuprot drugom, sipaju limun sebi ravno u oči, jedu sirovi luk i nisu u pojedinim momentima nimalo nježni jedan prema drugome. Stavljaju različite kape na glavu, partizanske, četničke i ustaške, viču jedan na drugoga i naguravaju se stolovima, ali neprestano—razgovaraju. Predstava svojim verbalnim obratima pomalo sliči na onu briljantnu knjigu „Hrastovi koje obaraju“, koja opisuje razgovor francuskog konzervativnog predsjednika Charlesa de Gaullea i lijevo orijentiranog ministra kulture Andréa Malrauxa, u kojem se miješaju vremenske koincidencije, lucidne primjedbe i dramatične povijesne slike.] — Bojan Munjin, Potraga za ljudskom sudbinomPortal Novosti, 13. ožujka 2016.

Autor koncepta i redatelj — Boris Bakal

Dramaturginja predstave — Anja Pletikosa

Scenograf predstave i koautor — Leo Vukelić

Izvođači radova — Boris Bakal, Leo Vukelić

Autor glazbe i zvučnih slika — Tomislav Babić

Kostimografkinja — Ivana Bakal

Video oblikovanje — [Vedran Senjanović]

Oblikovanje plakata — Ivan Klisurić

Produkcija — Bacači Sjenki

U suradnji s — Kulturno informativnim centrom Zagreb, Zagrebačkim kazalištem mladih te Centrom za ljude i umjetnost LAUBA

Podrška projektu: Ured za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba, te Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Premijera: 30. siječnja 2016.

Igrana na festivalima, manifestacijama i u kazalištima: Perforacije (2016., Zagreb/Hrvatska), Akto (2016., Bitola/Makedonija), PopUp (2016., Skopje/Makedonija), Fani (2016., Kutina/Hrvatska), FEN (2016., Opatija/Hrvatska), Fiat (2016., Podgorica/Crna Gora), ArtAkt 3 (2016., Zadar/Hrvatska), Marulićevi dani (2017., Split/Hrvatska) i CoFest (2017., Ljubljana/Slovenija), Europska noć kazališta (2016., Slavonski Brod/Hrvatska), Urban Hum (2016., Kotor/Crna Gora), Porozna dramaturgija (2016., Yerevan/Armenija), Limassol (2017., Cipar), Dubrovnik (2016., ARL/Hrvatska), Split (2016., MKC), Subotica (2018., Desire), Zagreb (2016.-2019., Lauba, SfIus, Zmajevo gnjezdo), Rijeka (2018., Molekula/Hrvatska) i mnogim drugima

Status predstave: još uvijek igra

Tagged as ,



Continue reading

Previous post

Kazačok


Thumbnail