Održan strukturirani dijalog s donositeljima odluka o ključnim rezultatima projekta

U utorak, 4. 4. 2023., od 12:30 do 14:30 na platformi Zoom održale su se šeste konzultacije u okviru strukturiranoga dijaloga na projektu Medijsko obrazovanje je važno.MOV. Moderatorice konzultacija bile su Darija Jeger i Branimira Penić iz Hrvatskoga debatnog društva, a cilj konzultacijskoga sastanka bio je upoznati sudionike sa smjernicama za medijske i obrazovne politike u području medijskoga obrazovanja, nastalim u okviru projekta Medijsko obrazovanje je važno.MOV i rezultatima prethodno održanih konzultacija.

U početnom dijelu dijaloga Darija Jeger ukratko je predstavila tijek i najvažnije zaključke prvoga konzultacijskog sastanka na kojemu se razgovaralo o medijskom obrazovanju unutar osnovnoškolskoga obrazovanja. Kao zaključke prvoga konzultacijskog sastanka iznijela je sljedeće: većina sudionika suglasna je da bi medijsko obrazovanje trebalo biti posao svih nastavnika, a ne samo učitelja razredne nastave i nastavnika Hrvatskoga jezika i Informatike te stručnih suradnika knjižničara, ali do problema dolazi zbog nedostatka edukacija koje odgovaraju na pitanje kako medijsko obrazovanje provoditi s učenicima u školama, kao i zbog neusustavljenosti provedbe medijskoga obrazovanja postojećim kurikulima. U nastavku dijaloga o navedenim zaključcima autorica smjernice o medijskom obrazovanju u osnovnoškolskom obrazovanju doc. dr. sc. Lana Ciboci Perša iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu istaknula je da znanja o medijima u suvremenom svijetu iznimno brzo zastarijevaju, pa bi zbog svojega rada na projektima u području medijske pismenosti i portalu medijskapismenost.hr Agencija za elektroničke medije mogla imati veliku ulogu u procesu edukacije odgojno-obrazovnih radnika.

Na pitanje kako unaprijediti provedbu edukacija i osigurati veću ponudu edukacija za nastavnike u području medijske pismenosti odgovorio je zamjenik ravnatelja Agencije za elektroničke medije i Robert Tomljenović navodeći da će Agencija nastaviti raditi na projektima u području medijskoga obrazovanja te da se projektima kao što su Dani medijske pismenosti podupire stvaranje uvjeta za pokretanje projekata, ali i pruža pomoć i podrška onima koji educiraju mlade o temama medijske pismenosti, pri čemu se veliki napori ulažu i u izradu edukativnih materijala. Edukacije su najčešće vezane za Dane medijske pismenosti, a ne sustavne, ali za njih, kao i za javni poziv kojim se svake
godine financiraju projekti medijske pismenosti, postoji velik interes.

Raspravljalo se i tome kakve bi edukacije u svrhu razvoja znanja za međupredmetnu provedbu medijskoga obrazovanja bile korisne odgojno-obrazovnim radnicima te o tome koliko su odgojno-obrazovne ustanove voljne surađivati s udrugama na projektima medijske pismenosti. Pri tome je navedeno da bi bilo dobro unaprijediti suradnju škola i udruga s AZOO-om te verificirati edukativne materijale jer postoji vrlo malo evaluiranih preventivnih školskih programa, kao i da bi bilo dobro izraditi e-tečaj koji bi imao različite razine zahtjevnosti, a kojim bi u svako doba zainteresirani odgojno-obrazovni radnici mogli usavršiti svoje vještine i znanja iz područja medijskoga obrazovanja.

U nastavku dijaloga izneseni su ciljevi i zaključci drugih konzultacija o medijskome obrazovanju unutar srednjoškolskoga sustava, čiji su sudionici su kao najvažniju istaknuli preporuku koja ukazuje na potrebu za kreiranjem obrazovnih sadržaja za multimedijsko projektno učenje. Na pitanje o tome koji je oblik podrške donositelja odluka najpotrebniji za uspješnu provedbu multimedijskoga projektnog učenja Žarko Čižmar iz udruge Telecentar, autor smjernice o medijskom obrazovanju u srednjoškolskom sustavu, odgovorio je da za edukaciju edukatora postoji strateški okvir te da su u tijeku velike produkcije obrazovnih digitalnih sadržaja, pri čemu će CARNET imati važnu ulogu u njihovoj koordinaciji i ugovaranju.

Raspravljalo se i o mogućnostima za osnaživanje nastavnika za rad u suvremenim digitalnim uvjetima i o tome kako ih motivirati za korištenje digitalnih alata u nastavi. Istaknuto je da se prilikom novih promjena kurikula veći naglas treba staviti na projektno učenje, organizaciju radionica kojima bi se umanjili strahovi nastavnika koji imaju manje iskustva s tehnologijom te da je vrlo važno i da se na fakultete na kojima se obrazuju budući nastavnici uvedu kolegiji koji se bave područjem medijskoga obrazovanja.

U drugom dijelu konzultacija Branimira Penić predstavila je glavne ciljeve i zaključke konzultacija o važnosti neformalnih programa obrazovanja u medijskom obrazovanju, prilikom čega je istaknula da većinu takvih programa provode organizacije civilnoga društva kojima često nedostaje potrebna infrastruktura te kontinuitet u financiranju.

Kao najvažniji cilj određeno je upravo osiguravanje kontinuiteta podrške programima, a kao ključan oblik podrške Matija Mrakovčić iz Kurziva, autorica smjernice o ulozi neformalnih programa u medijskom obrazovanju, navela je mogućnost certifikacije programa organizacija civilnoga društva koje se bave područjem medijskoga obrazovanja. Implementiranje višegodišnje potpore i mogućnost trajnije suradnje škola i udruga ovisno je o utemeljivanju standarda certifikacije projekata OCD-ova, kao i o određivanju jasnih kriterija suradnje između odgojno-obrazovnih ustanova s OCD-ovima. Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije prepoznaju se kao akteri u osiguravanju kontinuiteta provedbe programa medijske pismenosti, dok lokalna samouprava prepoznaje nedostatnost svojega rada u tome području.

S obzirom na važnost razvoja socio-emotivnih vještina mladih u razvoju medijske pismenosti, u nastavku konzultacija Jelena Adamlje iz udruge Pragma, autorica smjernice o socio-emotivnim vještinama i medijskoj pismenosti djece i mladih, odgovorila je na pitanje o tome kako medijska pismenost može potaknuti razvoj socio-emocionalnih vještina djece i mladih i kako te vještine mogu utjecati na razvoj medijske pismenosti. Navela je da je potrebno kreirati bazu sadržaja i programa koji se mogu povezati sa socio-emocionalnim vještinama i medijskom pismenosti, a pomoću kojih bi se djeca o navedenim dvama područjima educirala istovremeno. Takvi bi se programi trebali evaluirati i verificirati, ali bi morali biti i utemeljeni na postojećim društvenim potrebama.

U posljednjem dijelu dijaloga Darija Jeger predstavila je ciljeve i zaključke konzultacija o medijskom obrazovanju u kontekstu medijske politike, a kao najvažniji cilj istaknuto je održivo financiranje projekata u području medijske pismenosti. Ivana Pejić, autorica smjernice o medijskom obrazovanju u kontekstu medijske politike iz Kurziva, navela je da se međuresorna suradnja i prilikom pisanja smjernice pokazala kao ključna te da je u tijeku izrada strateškoga dokumenta u razvoju medijskoga polja, pa je stoga u ovome trenutku iznimno potrebna evaluacija onoga što je u području medija postignuto u proteklih pet godina. Drukčijim programiranjem moglo bi se usmjeriti medije na poticanje medijske pismenosti, a nacionalne politike u području medijske pismenosti moraju se usmjeriti prema svima, pogotovo prema starijoj populaciji. Iako postoji Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektronički medija, mediji ne razumiju važnost rada na medijskoj pismenosti, istaknuo je u nastavku rasprave Robert Tomljenović iz AEM-a, te dodao da je važno kao polazišnu točku za daljnji razvoj medijske pismenosti uzeti Zaključke Vijeća o medijskoj pismenosti u svijetu koji se neprestano mijenja iz 2020.

Konzultacijski sastanak organiziran je u sklopu projekta UP.04.2.1.06.0047 Medijsko obrazovanje je važno.MOV, sufinanciranog sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost Gonga.